Povijest II. lekcija XII. : Društveni i gospodarski razvoj (XII. - XV. st.)

FEUDALIZAM

- pod pojmom feudalizam podrazumijeva se društveno-gospodarski sustav koji se tijekom IX. st. pojavio na području Franačke

- osnovni elementi feudalizma bili su vazalstvo i leno

- pojedini slobodni ljudi (višeg ili nižeg društvenog položaja), polagali bi svom gospodaru (senioru) prisegu vjernosti izjavljujući da su njegovi podanici (vazali)

- zauzvrat bi vazali kao dar od seniora dobili zemljišni posjed (feud ili leno) te se je senior obvezao da će štiti svog vazala, što je i bio vazalov krajnji cilj

- vazalove obveze prema senioru bile su mnogostruke, a najvažnija je bila obveza vojne službe

- feudi su se isprva, kao nagrada za vjernu službu, dodjeljivali samo na doživotno uživanje, dok su se kasnije počeli dodjeljivati i u nasljedno vlasništvo

- čin dodjeljivanja feuda pratila je i posebna ceremonija uvođenja vazala u posjed (investitura)

- kako je feud bio ustupana zemlja, feudalizam se temeljio na zemljoradničkoj osnovi

- svoj je posjed feudalac dijelio na zemlju koju je zadržavao za sebe (alodij)  i na zemlju koju je davao na obradu seljacima (selišta)

- seljaci bi često zbog dugova gubili svoju osobnu slobodu ili bi se zbog krajnjeg siromaštva predavali pod zaštitu lokalnu feudalca i time bi postajali kmetovi

- kmetovi su bili vezanu uz zemlju te su zajedno s njom mogli biti prodani ili poklonjeni

- feudalcu su bili dužni kao naknadu za svoja selišta davati dadžbine u naturi, a kasnije i u novcu, a osim toga bili su dužni obrađivati feudalčev alodij (radna služba ili tlaka) te vršiti službe u njegovoj kući

PRVO RAZDOBLJE FEUDALIZMA

- prvo razdoblje feudalizma trajalo je do X. st.

- obilježava ga zaostala poljoprivreda i primitivan način obrade zemlje

- oranice nisu bile kvalitetno orani ni gnojene, zbog čega su urodi s polja bili vrlo skromni, a sama se zemlja vrlo često morala ostaviti na počinku kako bi obnovila svoje hranjive sastojke

- promet je bio suočen s teškoćama, jer su feudalna rascjepkanost i provale (saracenske, normanske, mađarske) utjecale na opću nesigurnost putnika i trgovca s čime se središnja vlast teško nosila

- razmjene nisu bile dovoljno često, pa je i uporaba novca bila vrlo neredovita, a upravo je nestašica novca bila karakteristična za prvo razdoblje feudalizma

- oskudicu novca još je više pojačao deficit u trgovini s Istokom koji su se plaćali u zlatu i srebru, što je dovelo do oskudice dragocjenih metala

GOSPODARSKI USPON EUROPE OD X. DO XIV. STOLJEĆA

- razdoblje od X. do XIV. st. u Europi obilježava njezin gospodarski oporavak i uzlet, čiji je glavni uzrok napredak zemljoradnje (tropoljni sustav obrade zemlje)

- nova oruđa (željezni plug) pružala su kvalitetniji urod, a višak hrane i demografski rast, što je uzrokovalo potrebu za novim obradivim površinama (krčenje šuma i isušivanje močvara)

- dolazi do obnove trgovine, u čemu je prednjačila trgovina suknom što dovodi do veće razmjene, a rezultira oživljavanjem robno-novčane privrede

- oživljavanju robno-novčane privrede pridonose i sajmovi, smješteni duž trgovačkih putova

- najznačajniji sajmovi su smješteni na pola puta između Sredozemnog i Sjevernog mora, a jedni od najvažniji bili su sajmovi u Champagni gdje se je prodavalo sukno iz Flandrije

- nerazmjer u trgovini s Istokom bio je uravnotežen, a odljev dragocjenih metala iz Europe zaustavljen

- u Italiji se u to doba pojavljuju prve novčarske ustanove u Europi koje olakšavaju novčano poslovanje

- te prve novčarske ustanove su od trgovaca uzimale novac u pohranu, a zauzvrat bi im izdavale mjenice koje su ovi mogli unovčiti u gradovima širom Europe

GRADOVI

- ranosrednjovjekovni gradovi su bili vezani uz zemlju i nisu imali gospodarsku ulogu

- služili su kao utočište feudalnih gospodara i okolnog stanovništva pred brojnim pljačkaškim najezdama tijekom IX. i X. st.

- oživljavanjem trgovine u X. st. izmijenio se karakter gradova koji postaju mjesta razmjene, trgovačka čvorišta, središte obrtničke proizvodnje te njihova glavna uloga postaje proizvodna djelatnost

- kako bi se mogle zadovoljiti potrebe tržišta, tijekom XIV. st. javljaju se prve manufakture, obrtničke radionice u kojima je bila provedena podjela rada pri kojoj je svaki radnik bio zadužen za točno određeni postupak u procesu proizvodnje

- srednjovjekovni grad je ispočetka bio zavisan o svom feudalnom senioru (lokalnom feudalcu, biskupu, kralju) na čijem se zemljištu nalazio

- vlast feudalca je često sputavala nesmetan razvoj grada, pa su se oni tijekom XI. i XII. st. otrgnuli iz te ovisnosti i dosegli samouprave

- ti su gradovi tako postali više ili manje autonomne političke cjeline (komune) s vlastitom upravom, pravosuđem i zakonima

- političku vlast u gradu preuzelo je gradsko plemstvo (patriciji) sastavljeno od najbogatijih zemljoposjedničkih i trgovačkih obitelji

- ostalim građanima, pučanima, sudjelovanje u vlasti nije bilo omogućeno te je stoga tijekom srednjeg vijeka u gradovima često dolazilo do borbi za vlast

CEHOVI, GILDE I HANZE

- cehovi su bili udruženja obrtnika koja se javljaju istovremeno s nastankom gradova

- pripadnost cehu bila je obvezna za svakoga tko se htio baviti nekim obrtom, a cehovi su regulirali kvalitetu i kvantitetu obrtničke proizvodnje, broj obrtničkih radionica te određivali uvjete školovanja mladih naučnika

- gilde su predstavljale udruženja slična cehovima, samo što su obuhvaćale trgovce, a ne obrtnike

- Hanza je predstavljala udruženje njemačkih gradova, a nastala je na temelju istih gospodarskih interesa

- u početku su to bila udruženja između manjeg broja gradova (npr. Hamburg i Lubeck), da bi se sredinom XIV. st. svi trgovački gradovi okupili u snažan savez koji je obuhvatio sve sjevernonjemačke gradove

- taj savez je kontrolirao cjelokupnu trgovinu na sjeveru Europe te je imao trgovačke ispostave diljem Europe (London, Novgorod, ...)

- sredinom XV. st. Hanzu je počela potiskivati engleska trgovina i otada počinje njen postupni pad

SLOM U XIV. STOLJEĆU

- u prvoj polovici XVI. st. dolazi do prekida gospodarskog i socijalnog blagostanja

- iako je došlo do tehnološkog napretka, poljoprivredna proizvodnja nije mogla zadovoljiti potrebe cjelokupnog stanovništva

- u tom razdoblju u Europi vlada „malo ledeno doba“ kojeg karakteriziraju hladne zime i kišna ljeta zbog kojih dolazi do smanjenja uroda

- osobito loš urod 1315. g. desetkovao je stanovništvo europe, a nestašice su otada, za više od pola stoljeća, postale redovite

- slabo ishranjeni ljudi bili su lakom metom epidemija, a jedna od njih, kuga (bakterija Yersinia pestis), zahvatila je Europu 1348. g.

- kugu su donijeli trgovački brodovi s istoka, puni zaraženih štakora, te se je kuga iz sredozemnih luka vrlo brzo proširila po cijeloj Europi, usmrtivši više od jedne trećine cjelokupnog europskog stanovništva

- onovremena medicina se je pokazala neučinkovitom pa su mnogi u očaju shvatili ovu epidemiju kao božju kaznu pa su ekstremni religijski pokreti poput flagelanata (bičevaoca) prepravili Europu

- zbog duge ekonomske krize XIV. st. dolazi do brojnih narodnih pobuna širom Europe s ciljem poboljšanja životnih uvjeta

- najpoznatiji primjeri su ustanak žakerija (seljaštva) u Francuskoj 1358. g. te ustanak Watta Tylera u Engleskoj 1381. g., no sve su pobune završile neuspjehom